Anaerobna digestija

Razlaganje organskog dela čvrstih otpadaka u gasove sa metanom može se ostvariti putem anaerobnog razlaganja ili anaerobne fermentacije.

Uprkos značajnim ograničenjima, biološke metode za preradu čvrstih i opasnih otpadaka stalno privlače pažnju. Razne vrste mikroorganizama mogu da uklanjaju i pretvaraju neke organske materije u bezopasne, čak upotrebljive nusproizvode, kao što je metan. Čvrsti otpaci iz gradova i mulj iz postrojenja za preradu otpadnih voda, prerađuju se u posebnim kadama u kojima relativno brzo dolazi do anaerobnog mikrobiološkog razlaganja iz kojeg nastaje koristan gas, metan. Anaerobna fermentacija može se porediti sa situacijom u močvarama i drugim sličnim vodenim oblastima gde nastaje metan. Metan se sakuplja i koristi kao izvor energije, a u svim kontrolisanim tehnikama fermentacije otpada konačni proizvod koji se emituje u atmosferu je CO2. Posle fermentacije organskog otpada izdvojenog na izvoru, ostatak fermentacije se normalno tretira aerobno do komposta. Na taj način je konačni rezultat fermentacije otpada u većini slučajeva sličan aerobnom kompostiranju.

Proces razlaganja konvertuje organsku frakciju u biogas, kompost i vodu. Proizvodnja biogasa je 130-150m3 po toni otpada u zavisnosti od sastava organske materije. Biogas je ekološko gorivo sa toplotnom moći od 6-7 kWh/m3. Može biti upotrebljen za proizvodnju električne energije preko gasnih motora ili kao gorivo za vozila.